×
TRAŽI
StudentskiKutak.com
istraživanje pitanja
 o životu i Bogu
Božije postojanje

Ima li Boga?

Da li Bog postoji? Tu su šest iskrenih i nekomplikovanih razloga da verujete da je Bog zaista ovde.

WhatsApp Share Facebook Share Twitter Share Share by Email More PDF

Napisala Merilin Adamson (Marilyn Adamson)

Zar ne biste voleli bar jednom da Vam neko jednostavno pokaže dokaz koji potvrđuje Božije postojanje? Bez prisiljavanja ruku. Bez izjava kao što su: „Ti jednostavno moraš da veruješ.“ Pa, evo pokušaja da se na otvoren način ponude neki razlozi koji navode da Bog postoji.

Ali pre svega, razmislite o ovome.

Kada dođemo do mogućnosti da Bog postoji, Biblija nam kaže da postoje ljudi koji su videli dovoljno dokaza, ali su potisnuli istinu o Bogu.1 S druge strane, onima koji žele da upoznaju Boga ako postoji, On kaže: „I tražićete me, i naći ćete me, kad me potražite svim srcem svojim. I daću vam se da me nađete.“2 Pre nego što pogledate činjenice koje okružuju Božije postojanje, zapitajte se: „Ako Bog zaista postoji, da li bih ja želeo da Ga upoznam?“ Evo, dakle, nekih razloga koje možete razmotriti...

1. Kompleksnost naše planete ukazuje na plan Kreatora koji ne samo da je stvorio ceo svemir nego ga i održava do dana današnjeg.

Postoje mnogi primeri, verovatno bez kraja, koji ukazuju na Božije stvaranje. Ali evo nekoliko njih:

Zemlja... Njena veličina je savršena. Veličina Zemlje sa svojom srazmernom gravitacijom sadrži tanak sloj koji se uglavnom sastoji od gasova azota i kiseonika, pružajući se samo oko 80 kilometara iznad površine zemlje. Da je Zemlja manja, postojanje atmosfere bi bilo nemoguće, kao što je na planeti Merkur. Da je Zemlja veća, njena atmosfera bi sadržala slobodni vodonik, kao Jupiter.3 Zemlja je jedina poznata planeta koja je opremljena takvom atmosferom koja se sastoji od prave mešavine gasova kako bi omogućila život biljkama, životinjama i ljudima. Zemlja se nalazi na pravoj razdaljini od Sunca. Zamislite tipična ulazna vrata kuće. Da je Sunce na vrhu okvira vrata, Zemlja bi bila poput sitnog novčića koji je na donjem okviru vrata.4

Razmislimo malo o temperaturnim promenama sa kojima se suočavamo čiji je raspon otprilike od -35 do +50 stepeni. Da je Zemlja samo malo dalje od Sunca, svi bismo se posmrzavali. Da je samo malo bliža, svi bismo izgoreli. Čak i najmanje odstupanje u položaju Zemlje u odnosu na Sunce učinilo bi život na Zemlji u potpunosti nemogućim. Zemlja održava svoju savršenu razdaljinu od Sunca pritom rotirajući oko Sunca približno brzinom od 108,000 kilometara na čas. Ona takođe rotira i oko svoje ose, omogućavajući čitavoj površini zemlje da se dovoljno zagreje i ohladi svakog dana.

A naš Mesec je savršene veličine i razdaljine od Zemlje radi gravitacionog privlačenja. Mesec stvara važne okeanske mene i kretanja kako se okeanska voda ne bi ustajala, a opet naši ogromni okeani su ograničeni i ne prelivaju se preko kontinenata.5

Voda... bezbojna, bez mirisa i ukusa, ali ni jedno živo biće ne može da preživi bez nje. Biljke, životinje i ljudska bića se većim delom sastoje od vode (oko dve trećine ljudskog tela jeste voda). Videćete zašto su karakteristike vode na jedinstven način prilagođene životu:

Ona ima neobično visoku tačku ključanja i tačku smrzavanja. Voda nam dozvoljava da živimo u okruženju nestalnih temperaturnih promena, a da pritom naša tela održavaju 37 stepeni.

Voda je univerzalni razređivač. Ova odlika vode znači da se razne hemikalije, minerali i hranljive materje mogu raznositi kroz naše telo i dospeti u najsitnije krvne sudove.6

Voda je takođe hemijski neutralna. Bez uticaja na sastav supstance koju nosi, voda omogućava telu da apsorbuje i koristi hranu, lekove i minerale.

Voda ima jedinstven površinski napon. Stoga, voda u biljkama može da teče na gore protivno gravitaciji, noseći vodu i hranljive materije koje daju život do vrha čak i najviših drveća.

Voda se zamrzava od vrha na dole i pluta, tako da ribe mogu zimi da žive.

Devedeset i sedam procenata vode na Zemlji nalazi se u okeanima. Ali na našoj Zemlji, postoji osmišljen sistem koji uklanja so iz vode a zatim tu vodu raznosi širom sveta. Isparavanjem se uzima voda iz okeana, ostavljajući so, formiraju se oblaci koje vetar sa lakoćom pomera i raspršuju vodu nad zemljom, namenjenu vegetaciji, životinjama i ljudima. To je sistem pročišćenja i snabdevanja koji održava život na ovoj planeti, sistem reciklovane i ponovo korišćene vode.7

Ljudski mozak...istovremeno obrađuje zapanjujuću količinu informacija. Vaš mozak prima sve boje i predmete koje vidite, temperaturu oko vas, pritisak vaših stopala na podu, zvukove oko vas, suvoću vaših usta, čak i vrstu površine vašeg mobilnog uređaja. Vaš mozak čuva i obrađuje sve vaše emocije, misli i sećanja. Istovremeno vaš mozak prati sve funkcije vašeg tela kao što su disanje, pokreti očnih kapaka, glad i pokreti mišića u vašim rukama.

Ljudski mozak obrađuje više od milion poruka u sekundi.8 Vaš mozak odmerava značaj svih ovih podataka, odbacujući one koji su relativno nevažni. Ova funkcija proveravanja vam omogućava da se fokusirate i efektivno funkcionišete u vašem svetu. Mozak funkcioniše drugačije od ostalih organa. On poseduje inteligenciju, sposobnost rasuđivanja, da proizvodi osećanja, da sanja i planira, da preduzme inicijativu, i stvara vezu sa drugim ljudima.

Oko...može da razlikuje sedam miliona boja. Ima automatsko fokusiranje i barata sa zapanjujućih 1.5 miliona poruka -- i to istovremeno.9 Evolucija se fokusira na mutacije i promene iz postojećih organizama i unutar njih. Ipak, sama evolucija ne daje potpuno objašnjenje za inicijalni izvor oka ili mozga -- početak živih organizama iz nežive materje.

2. Da li je Bog stvaran? Svemir je započet - šta ga je izazvalo?

Naučnici su ubeđeni da je naš svemir počeo sa ogromnom eksplozijom energije i svetla, koju mi sada zovemo Veliki prasak. To je bio jedinstveni i prvi početak svemu što postoji: početak svemira, početak prostora, čak i samoga vremena.

Astrofizičar Robert Jastrow, samoproglašeni agnostik, je izjavio: "Seme svega što se desilo u Univerzumu je bilo posađeno u tom prvom trenutku; svaka zvezda, svaka planeta i svako živo biće u Univerzumu je nastalo kao rezultat događaja koji su pokrenuti u trenutku kosmičke eksplozije. Univerzum je zablistao, i mi ne možemo da otkrijemo šta je to uzrokovalo."10

Steven Weinberg, nobelovac za fiziku je rekao da je u trenutku ove eksplozije " temperatura svemira je bila oko sto hiljada miliona (1011) stepeni Celzijusa...i svemir je bio ispunjen svetlošću."11

Svemir nije oduvek postojao. Nego je započeo...ali šta je to izazvalo? Naučnici nemaju objašnjenje za iznenadnu eksploziju svetla i materje.

3. Dokaz za Boga: Univerzum deluje po jedinstvenim zakonima prirode. Zašto?

Mnoge stvari u životu deluju nesigurno, ali pogledajte na šta možemo računati dan za danom: gravitacija ostaje nepromenjena, vruća šolja kafe ostavljena na pultu će se ohladiti, zemlja se okreće uvek u periodu od 24 sata i brzina svetlosi se ne menja -- na zemlji ili u galaksijama koje su daleko od nas.

Sve nauke---molekularna biologija, hemija, fizika, astronomija,itd--zavise od nepromenljivih zakona prirode.

Dr. Emily Baldwin je komentarisala: "Jedan od najvažnijih brojeva u fizici, odnos masa protona i elektrona, je ista u galaksiji udaljenoj šest milijardi svetlosnih godina i ovde na Zemlji..."12

"Najveće naučnike je pogodilo kako je to čudno. Ne postoji logička potreba svemira da se pokorava pravilima, a kamoli da se pridržava pravila matematike. Ovo zaprepašćenje izvire iz prepoznavanja da svemir ne mora da se ponaša na ovaj način. Lako je zamisliti univerzum u kojem se stanja nepredvidivo menjaju iz trenutka u trenutak, ili čak i svemir u kojem stvari nastanu i nestanu."13

Fizičar Paul C. Davies komentariše: "...da bi bili naučnik, vi morate imati veru da svemirom upravljaju pouzdani, nepromenljivi, apsolutni, univerzalni, matematički zakoni..."14

Sva naša sposobnost otkrivanja, rešavanja problema, stvaranja je omogućena uređenim zakonima univerzuma koji se nikada ne menjaju i mogu se precizno izmeriti.

Richard Feynman, nobelovac za kvantnu elektrodinamiku, je rekao: "Zašto je priroda matematička misterija...Činjenica da pravila uopšte postoje je svojevrsno čudo."15

4. Božanski programer: DNK informiše, programira ponašanje ćelija.

Sve instrukcije, sva učenja, svi treninzi dolaze sa ciljem. Neko ko napiše uputstvo za upotrebu čini to sa ciljem. Da li ste znali da u svakoj ćeliji u našem telu postoji vrlo detaljan kod uputstava, sličan minijaturnom računarskom programu?

Kao što verovatno znate, kompjuterski program je sazdan od jedinica i nula, kao na primer ovo: 110010101011000. Način na koji su oni postavljeni govori kompjuteru šta da radi. DNK kod u svakoj pojedinoj našoj ćeliji je vrlo sličan. Sastoji se od četiri hemijske jedinice nazvanih nukleotidne baze, koje naučnici skraćuju kao A, T, G i C. Oni su u ljudskoj ćeliji složeni ovako:

CGTGTGACTCGCTCCTGAT i tako dalje. U svakoj ljudskoj ćeliji ima tri milijardi parova ovih slova.15b

Pa, baš kao što možete uprogramirati svoj telefon da zvoni zbog specifičnih razloga, tako i DNK daje instrukcije ćeliji. DNK je složen, organizovan program koji govori ćeliji kako da se ponaša. To je kompletno uputstvo za upotrebu.16

Zašto je ovo toliko zadivljujuće? Jedno se moramo pitati...kako je ovaj informativni program završio u svakoj ćeliji? Ovo nisu samo hemijske supstance. To su hemijske supstance koje daju instrukcije, koje kodiraju na vrlo detaljan način kako tačno treba da funkcioniše telo jedne osobe.

Prirodni, biološki uzroci potpuno nedostaju kao objašnjenje kada se radi o programiranim informacijama. Ne možete pronaći uputstva, precizne informacije poput ove, bez da ih neko nije namerno konstruisao.

5. Znamo da Bog postoji jer nas On traži. On stalno inicira i traži nas da Mu dođemo.

Ja sam bila ateista u jednom periodu. Kao i većina drugih ateista, ta tema o ljudima koji veruju u Boga mi je strašno smetala. Šta je to kod ateista što nas navodi da trošimo toliko vremena, pažnje i energije u pobijanje nečega za šta verujemo da i ne postoji?! Šta nas navodi da to činimo?

Kada sam bila ateista, svoje namere sam opisivala kao brigu za one jadne, zavedene ljude... U želji da im pomognem da shvate da je njihova nada zasnovana na potpuno pogrešnom temelju. Da budem iskrena, takođe sam imala i drugi motiv. Dok sam dovodila u pitanje one koji su verovali u Boga, bila sam jako znatiželjna da vidim da li bi me oni mogli ubediti u suprotno. Deo mog traganja bila je želja da se oslobodim pitanja o Bogu. Ako bih mogla konačno da dokažem vernicima da greše, onda bi to pitanje bilo uklonjeno s puta, i ja bih mogla slobodno da nastavim sa svojim životom.

Nisam ni bila svesna da je razlog za to što mi je toliko teško padala ta tema o Bogu, bio sam Bog koji me je pritiskao sa tim pitanjem. Shvatila sam da Bog želi da Ga upoznamo. On nas je stvorio sa namerom da Ga poznajemo. On nas je okružio dokazima o Sebi a pitanje o Njegovom postojanju On otvoreno ostavlja pred nama.

To je bilo kao da nikako nisam mogla da izbegnem razmišljanja o mogućnosti da Bog postoji. Zapravo, tog dana kada sam odlučila da priznam Božije postojanje, moja molitva je počela rečima: „Dobro, pobedio si...“ Moguće je da je osnovni razlog zašto ateiste toliko uznemiravaju ljudi koji veruju u Boga, to što Bog aktivno traga za njima.

Ja nisam jedina koja je ovako nešto doživela. Malkolm Mageridž (Malcolm Muggeridge), socijalista i filozofski pisac, napisao je: „Imao sam osećaj da je, pored mog traganja, neko tragao za mnom.“ K.S. Luis (C.S.Lewis) je prisećajući se rekao kako je „...iz noći u noć, kad god bi i na trenutak podigao glavu od posla, osećao čvrst, neumoljiv pristup Onoga koga tako žarko nisam želeo da sretnem. Popustio sam, i priznao da je Bog Bog, kleknuo sam i pomolio se: te noći, možda, najutučeniji i najnevoljniji obraćenik u čitavoj Engleskoj...“

Luis je zatim napisao knjigu pod naslovom „Iznenađen radošću“ kao rezultat poznavanja Boga. Ni ja nisam imala nikakva druga očekivanja osim da s pravom priznam Božije postojanje. Međutim, nakon nekoliko meseci, postala sam zadivljena Njegovom ljubavlju koju je imao za mene.

6. Za razliku od bilo kog drugog otkrivenja o Bogu, Isus Hrist je najjasniji, najodređeniji dokaz Boga koji nam se otkriva.

Zašto Isus? Pogledajte sve vodeće religije u svetu i videćete da Buda, Muhamed, Konfučije i Mojsije, svi su oni sebe nazivali učiteljima ili prorocima. Niko od njih nije nikada tvrdio da je jednak Bogu. Iznenađujuće je, ali Isus jeste. To je ono što izdvaja Isusa od svih ostalih. On je rekao da Bog postoji i vi gledate u Njega. Iako je govorio o Svom Ocu na nebu, to nije bilo iz nekog položaja razdvojenosti, već veoma bliskog spoja, jedinstvenog za čitavo čovečanstvo. Isus je rekao da ko god je video Njega video je Oca, ko god je poverovao u Njega, poverovao je u Oca. On je rekao: „Ja sam svetlost sveta. Ko ide za mnom, neće hodati u tami, nego će imati svetlost života."17 On je tvrdio da ima odlike koje pripadaju jedino Bogu: da može da prašta ljudima njihov greh, da ih oslobodi od grešnih navika, da može da pruži ljudima izobilniji život i da im večni život na nebu. Za razliku od drugih učitelja koji su usredsređivali ljude na njihove reči, Isus je ukazivao ljudima na sebe. On nije rekao: „Sledite moje reči i pronaći ćete istinu.“ On je rekao: „Ja sam put, istina i život, niko ne dolazi k Ocu osim kroz Mene."18

Koji je dokaz Isus dao da bi potvrdio Svoj božanski karakter? On je učinio ono što ljudi ne mogu da učine. Isus je činio čuda. On je isceljivao ljude...slepe, hrome, gluve, čak je i nekoliko ljudi podigao iz mrtvih. On je imao moć nad predmetima...stvarao je hranu ni od čega, dovoljno da nahrani nekoliko hiljada ljudi. On je činio čuda nad prirodom...hodao po površini jezera, radi nekolicine prijatelja zapovedio je pobesneloj oluji da utihne. Ljudi su svuda sledili Isusa, zato što je On neprekidno podmirivao njihove potrebe, čineći čuda. On je rekao:“ Ako nećete da verujete u ono što vam govorim, trebali biste bar da verujete u mene na osnovu čuda koja gledate.“ (parafraziranje)19

Isus Hrist je pokazao da je Bog blag, pun ljubavi, svestan naše ego-centričnosti i nedostataka, a opet duboko čezne za zajedništvom sa nama. Isus nam je otkrio da iako nas Bog gleda kao grešnike koji zaslužuju Njegovu kaznu, Njegova ljubav prema nama je preovladala i Bog je smislio drugačiji plan. Sam Bog je uzeo obličje čoveka i prihvatio kaznu za naše grehe umesto nas. Zvuči suludo? Možda, ali mnogi očevi puni ljubavi bi rado menjali mesta sa svojom decom koja se nalaze na onkologiji kada bi mogli. Biblija nam kaže da je razlog naše ljubavi prema Bogu taj da je On prvi zavoleo nas.

Isus je umro umesto nas da bi nama moglo biti oprošteno. Od svih religija poznatih čovečanstvu, jedino kroz Isusa ćete videti Boga kako doseže ka čovečanstvu, pružajući nam način da ostvarimo zajedništvo sa Njim. Isus potvrđuje božansko srce ljubavi, brinući se za naše potrebe, privlačeći nas k Sebi.

Zbog Isusove smrti i vaskrsenja, On nam nudi novi život danas. Bog nam može oprostiti, u potpunosti nas prihvatiti i iskreno nas voleti. On kaže, „Ljubim te ljubavlju večnom, zato ti jednako činim milost."20 Ovo je Bog na delu.

Da li Bog postoji? Ako želite da saznate, istražite Isusa Hrista. Rečeno nam je: „Jer, Bog je toliko voleo svet da je dao svog jedinorođenog Sina da niko ko u njega veruje ne propadne, nego da ima večni život.“21

Bog nas ne primorava da verujemo u Njega, iako bi to mogao da učini. Umesto toga, On nam je pružio dovoljno dokaza o Svom postojanju kako bismo se mi dobrovoljno odazvali na Njegov poziv. Savršena razdaljina Zemlje od Sunca, jedinstvena hemijska svojstva vode, ljudski mozak, DNK, broj ljudi koji potvrđuje da poznaje Boga, osećaj koji izjeda naša srca i naše misli kako bismo utvrdili da li je Bog tu, spremnost Božija da Ga upoznamo kroz Isusa Hrista. Ako želite da saznate nešto više o Isusu i razlozima zbog kojih treba da verujete u Njega, molimo vas pogledajte: Mnogo više od vere na slepo.

Lični dokaz za Boga: Ako želite započeti zajedništvo sa Bogom sada, možete to učiniti.

Ovo je vaša odluka, bez ikakve prinude. Ali ako želite da vam Bog oprosti i da započnete zajedništvo sa Njim, to možete učiniti još sada tako što ćete Ga zamoliti da vam oprosti i da uđe u vaš život. Isus je rekao: „Evo stojim na vratima [tvoga srca] i kucam. Ako neko čuje moj glas i otvori vrata, ući ću k njemu [k njoj].”22

Ako želite ovo da učinite, ali niste sigurni kako to da sročite, možda će vam ovo biti od koristi: „Hvala Ti, Isuse, što si umro za moje grehe. Ti poznaješ moj život i znaš da mi je potrebno oproštenje. Molim Te da mi oprostiš još sada i da uđeš u moj život. Želim da Te na pravi način upoznam. Uđi u moj život sada. Hvala Ti što si želeo zajedništvo sa mnom.“ Amin.“

Bog smatra trajnim vaše zajedništvo sa Njim. Misleći na sve one koji veruju u Njega, Isus Hrist je rekao za nas: „Ja ih poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem večni život i one neće propasti doveka, niti će ih ko ugrabiti iz moje ruke.“23

Gledajući na sve ove činjenice, možemo zaključiti da Bog pun ljubavi zaista postoji i da Ga možemo upoznati na jedan prisan, ličan način.

 Upravo sam zamolio/la Isusa da uđe u moj život (slede korisne informacije)…
 Možda bih voleo/la da pozovem Isusa u svoj život, molim vas da mi ovo bolje objasnite…
 Imam pitanje ili komentar…

O autoru: Kao bivši ateista, Merilin Adamson je bilo teško da pobije neprekidne uslišene molitve i kvalitet življenja njenog bliskog prijatelja. Dovodeći u pitanje ubeđenja njenog prijatelja, Merilin je bila zapanjena kada je shvatila obilje objektivnih dokaza koji su ukazivali na Božije postojanje. Posle otprilike godinu dana upornog propitivanja, ona se odazvala na Božiju ponudu da on uđe u njen život i shvatila je da se vera u njega iz dana u dan potvrđuje kao ono pravo i nešto jako vredno.

Napomena: (1) Poslanica Rimljanima 1:19-21 (2) Jeremija 29:13-14 (3) R.E.D. Klark (R.E.D. Clark), Stvaranje (London: Tindejl Štampa, 1946), str. 20 (4) https://solarsystem.nasa.gov/solar-system/sun/overview/ (5) Čuda Božijeg stvaranja, Mudijev institut za nauku (Moody Institute of Science) Čikago, Ilinois (6) Iz iste knjige (7) Iz iste knjige (8) Iz iste knjige (9) Hugh Davson, Psihologija oka, peto izdanje (New York: McGraw Hill, 1991) (10) Robert Jastrow; "Poruka od profesora Robert Jastrow"; LeaderU.com; 2002. (11) Steven Weinberg; Prva tri minuta:Moderan pogled na poreklo svemira; (Osnovne knjige,1988); str.5. (12) Dr. Emily Baldwin; "Zemljini se i na dalje primenjuju u udaljenom svemiru"; AstronomyNow.com; juni, 2008. (13) Dinesh D'Souza, Šta je tako veliko uvezi hrišćanstva; (Regnery Publishing, Inc, 2007, poglavlje 11). (14) Paul C. Davies, fizičar, kosmolog, astrobiolog, na Arizona državnom Univerzitetu; citiran u edge.org/conversation/taking-science-on-faith. (15) Richard Feynman, Značenje svega: Misli građanina-naučnika (New York: Osnovne knjige, 1998), 43. (15b) genome.gov/human-genome-project/Completion-FAQ (16) Francis S. Collins, direktor Projekta ljudskog genoma, i autor Jezik Božiji, (Slobodna štampa, New York, NY), 2006 (17) Evanđelje po Jovanu 8:12 (18) Evanđelje po Jovanu 14:6 (19) Evanđelje po Jovanu 14:11 (20) Jeremija 31:3 (21) Evanđelje po Jovanu 3:16 (22) Otkrivenje 3:20 (23) Evanđelje po Jovanu 10:27-29


PODELI:
WhatsApp Share Facebook Share Twitter Share Share by Email More